Istraživanje / Provalnik u kući: Smijete li vašu imovinu braniti vatrenim oružjem?

Foto: Pixabay

U kući ili stanu trebali bismo se osjećati sigurnim i zaštićenim, tu bi naša potpuna sloboda i sigurnost trebali biti zagarantirani, ali svjedoci smo da to nerijetko nije slučaj.

Kuće i stanovi vrlo često su na meti provalnika koji u domovima traže dragocjenosti, novac, satove, nakit i tehniku. Rijetko će pokušati opljačkati dom, a da prije toga nisu dobili takozvanu “tipu”.

Provalnici često sarađuju s ljudima koji daju pomenute tipe. Tipu može dati svako, a obično su to komšije ili poznanici koji su upoznati s imovinskim stanjem osobe kojoj se provaljuje u stan i koji znaju kada je stan prazan. Ukoliko provala bude uspješna, provalnik i osoba koja je dala tipu često će podijeliti plijen u zavisnosti od ranijeg dogovora.

Nekada su tipe pogrešne pa provalnici zateknu nekoga u stanu ili kući. Dosta građana Kantona Sarajevo posjeduje dozvolu za nabavljanje, držanje i nošenje oružja i sigurno se većina mnogo puta zapitala da li u slučajevima provale u kuću, stan ili privatni posjed to oružje može iskoristiti, kako bi odbranili imovinu i na koji način to mogu uraditi.

Tim povodom kontaktirali smo Eldana Mujanovića, autora više od deset naučnih radova u oblasti kriminalistike i kriminologije, koji je doktorat kriminalističkih nauka stekao 2010. godine na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu.

“Svaki građanin prema zakonu ima pravo zadržati počinioca krivičnog djela na mjesta izvršenja krivičnog djela. Ima pravoupotrijebiti prinudu u slučaju da ga provalnik napadne. To je zakon o krivičnom postupku. Krivični zakon u smislu odbredbe koja se odnosi na nužnu odbranu kaže da se ima pravo upotrijebiti sila da bi se odbio protivpravni, istovremeni, neskrivljeni napad koji se na drugi način nije mogao odbiti”, ističe Mujanović za Radiosarajevo.ba.

Prema njegovim riječima, osoba kojoj je provaljeno u stan provalnika ima pravo zadržati na mjestu u izvršenju krivičnog djela.

“Zakonodavac je dao mogućnost i da se primjeni prinuda kako bi se zadržao. Da ga uhvatite i zadržite u izvršenju krivičnog djela. Ukoliko on krene napadati, što je već drugi korak, u skladu s odredbama Krivičnog zakona ovlašteni u okvirima nužne odbrane ima pravo odbijti taj napad, koji je protivpravan, istovremeni i neskrivljeni i koji se na drugi način nije mogao odbiti. U životnim prilikama sudovi cijene različite okolnosti. Da li ste jači od njega, on mršaviji, da li je bio leđima okrenut i tako dalje. To je ono načelo srazmjernosti. Nema neke formule kako se to izračunava, ali ja mislim ako vam je neko u kući i napadne vas, ima kod sebe neko vatreno ili hladno oružje, da su to sasvim dovoljni zakonski okviri da upotrijebite oružje“, kaže Mujanović.

Međutim ukoliko provalnik ne napadne, ukoliko dotična osoba nije životno ugrožena te provalnik odluči pobjeći, onda se nema pravo upotrijebiti vatreno oružje i u tom slučaju odgovara se krivično.

“Bez obzira na to što imate pravo zadržati provalnika Zakonom o krivičnom postupku, nemate pravo upotrijebiti oružje ukoliko je provalnik odlučio pobjeći, ali to je pravo građanina, a ne obaveza. Imao sam lično priliku susresti se s krivičnim djelima, ubistavima i prekoračenjima. Na kraju dana, kada se sve smiri, možda ga je bolje pustiti da pobjegne, nego ući u nešto što se zove postupak za pravdanje upotrebe vatrenog oružja. To traje godinama i sto puta ćete sebi reći što mi je ovo trebalo. Jer ukoliko provalnik bježi, onda više nema ovog uvjeta iz Krivičnog zakona koji kaže da smijete odbiti napad od sebe. Jer on vas više ne napada, on bježi”, kaže Mujanović.

Mujanovićeve riječi potvrđuje i slučaj Obrada Golića iz 2003. godine. On je u Doboju osuđen na deset godina zatvora za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju. Vijeće Okružnog suda, kojim je predsjedavala sudija Hatidža Hodžić, Golića je proglasilo krivim zato što je 26. januara 2003. godine oko 22 časa u blizini prodavnice Rioprom, čiji je suvlasnik, pištoljem ubio Sanela Čizmića, a Fikreta Muflizovića ranio.

Golić, koji je prodavnicu čuvao od krađe, nakon što je čuo da je u toku provala, krenuo je za provalnicima koji su bježali i iz pištolja ispalio jedan metak u pravcu Muflizovića. Tom prilikom ga je ranio u nogu, dok je dva metka ispalio u pravcu vozila Fiat Forina, u kojem je bio Čizmić i pogodio ga u grudni koš. Jedan od ispaljenih metaka bio je smrtonosan za Čizmića.

Sarajevski advokat Omar Mehmedbašić ističe da je najbolje ne upotrijebiti oružje, te da za tom mjerom treba posegnuti samo ukoliko ste životno ugroženi.

“Ukoliko neko zatekne provalnika u svojoj kući ima pravo na samopomoć, ali samo u okviru prijetnje koja njemu prijeti. Bez obzira na to da li imate oružje, ne smijete ga potezati i pucati na njega. Upotreba oružja je krivično djelo. Zna se ko kod nas provodi zakon, a to je policija. Treba u tom momentu nazvati policiju, koliko god to zvučalo nelogično. Ukoliko budete napadnuti, naravno da imate pravo braniti svoj život, ali ukoliko niste napadnuti, nemate pravo koristiti oružje”, ističe Mehmedbašić.

Oružje, dakle, prema Zakonu o nabavljanju, držanju i nošenju vatrenog oružja i municije može biti nabavljeno u svrhu lova, sporta i u lične svrhe, a njegova upotreba ovisi o tome da li ste životno ugroženi.

“Zakon o nabavljanju, držanju i nošenju vatrenog oružja i municiji, zapravo uopće ne određuje kada imate pravo upotrijebiti oružje, zbog toga što se smatra da je to već određeno Krivičnim zakonom i Zakonom o krivičnom postupku. U Zakonu od nabavljanju, držanju i nošenju oružja imaju samo procedure kako nabavljaš, držiš i nosiš oružje, ali nema o upotrebi. Naravno zbog toga što je to određeno odredbama dva pomenuta zakona i mislim da je to sasvim jasno uređeno. Oružje možete nabaviti u svrhu lova, sporta, ali i u lične svrhe. Zakonodavac je proširio sada te mogućnosti i na jednu dozvolu možete nabaviti više komada oružja”, kaže Mujanović.

Zaključak je jednostavan, oružje može biti nabavljeno u svrhu lične zaštite i iskorišteno u slučaju životne opasnosti. Ukoliko provalnik nije životno ugrozio drugu stranu, a ne može biti zadržan na mjestu izvršenja krivičnog djela, najbolje je pustiti ga da pobjegne, pokušati identifciratii slučaj prepustiti u ruke policije.

https://www.radiosarajevo.ba

loading...
Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *